Poslednjih godina kao odvojeni oblik nasilja među vršnjacima izdvojilo se elektronsko, digitalno, internet, sajber nasilje koje se odigrava putem mobilnih telefona, interneta, drušvenih mreža.
Sa pravom se može reći da je danas digitalno nasilje najrasprostranjeniji vid nasilja među mladima. Zabrinjava činjenica da ono još uvek nije prepoznato kao ozbiljan problem i da postoje oni smatraju da je u pitanju ,,samo dečija šala’’. Međutim, ova vrsta nasilja nosi sa sobom trajne negativne (pre svega psihičke) posledice po žrtvu i utiče na njeno normalno funkcionisanje i daleko je od šale!
Nasilnicima je sajber prostor omogućio anonimnost što dodatno žrtvu igrožava. Skrivanje pravog identiteta koju pruža internet i lakoća kreiranja lažnih naloga na društvenim mrežama često ohrabruje nasilnike da se okome na svoju žrtvu. Putem društvenih mreža nasilnici mogu pristupiti žrtvi u bilo koje vreme i sa bilo kog mesta. Nelagodnost i nesigurnost kod žrtve izaziva i činjenica da je na meti 24 sata 7 dana u nedelji.
Šta je zapravo cyber bullying, odnosno sajber zlostavljanje/sajber maltretiranje/sajber uznemiravanje, digitalno nasilje?
Jedna zvanična i opšta definicija ne postoji.
Najkraće rečeno – digitalno nasilje se javlja kada napadač napadne žrtvu korišćenjem sredstava elektronske komunikacije a to su mobilni telefon, računar, tablet.
Neki od oblika ovog vida nasilja uključuju slanje sms poruka, mejlova, poruka na društvenim mrežama koje su preteće, zatim uznemiravanje, omalovažavanje, zastrašivanje, neovlašćeni upad u tuđ profil, lažno predstavljanje, objavljivanje netačnih informacija i laži o nekoj osobi, pisanje uvredljivih komentara, postavljanje slika nakon promena u programima za fotomontažu, slanje nepoželjnih mejlova (spam poruka), slanje pornografskog sadržaja.
Коji su sve oblici sajber nasilja?
Оni mogu da uključuju uznemiravanje, slanje neprimerenih ili anonimnih poruka (tekstualnih sms ili čet poruka na društvenim mrežama), pravljenje stranica, profila i grupa koje imaju za cilj ismejavanje i ponižavanje, otkrivanje privatnih informacija o žrtvi, uhođenje, pretnje, širenje i podržavanje negativnih i uvredljivih komentara o žrtvi, ogovaranje, postavljanje izmontiranih fotografija ili objavljivanje privatnih fotografija žrtve, ucenjivanje.
Osećaj sramote, bespomoćnosti, bezizlazne situacije, dovode do toga da se mladi često ne obraćaju za pomoć, ili to urade prekasno.
Posledice digitalnog nasilja ekvivalentne su nasilju u fizičkom svetu. Žrtva je posredstvom društvenih mreža i Interneta javno eksponirana, i izložena uvredama, neistinama i omaložavanjem. Siledžija može biti prijatelj vašeg deteta, ali s obzirom da platforme društvenih mreža ne zahtevaju verifikaciju identiteta, nasilnici su često u stanju da maltretiraju svoje žrtve anonimno. Osoba koja je nasilnik u ovom slučaju može biti skrivena iza lažnih profila, osećajući se moćno jer povređuje svoju žrtvu konstantno.
Pretnje, degradiranje, maltretiranje, vređanje, proganjanje i ponižavanje su nažalost sve češći među decom . Nasilnici u većini slučajeva čak i ne koriste lažne profile već sopstvene. Oni žele da se zna ko su, da zaplaše žrtvu, izazovu njenu bol i time steknu moć i kontrolu nad žrtvom, ali i poene u društvu da su mnogo jaki.
Koji su znaci da je dete žrtva internet maltretiranja?
- Nervoza i uznemirenost kada stigne poruka / sms ili sa društvenih mreža/
- Izbegavanje korišćenja uređaja (laptop,mobilni telefon, tablet)
- Kriju telefon i komunikaciju na kompjuteru
- Izbegavaju socijalizaciju, porodicu, prijatelje
- Izostajanje iz škole, sa vannastavnih aktivnosti, ocene su slabije
- Imaju fizičke simptome poput problema sa spavanjem, bolove u stomaku, glavobolje i gubitak težine ili dobit.
- Promene raspoloženja: povlačenje u sebe, depresija, anksioznost, odbijanje komunikacije
- Pojavljuje se osećaj straha, frustracije, ljutitosti i potištenost.
Šta raditi ako je dete žrtva sajber maltretiranja?
- Iskren i otvoren razgovor sa detetom, bez vikanja i okrivljivanja deteta,
- Ignorišite kontakt sa nasilnikom ili onlajl predatorom,
- Blokirajte nasilnikov profil da ga sprečite da kontaktira i uznemirava vaše dete,
- Prethodno slikajte i sačuvajte sve dokazne materijale (screenshot) kao dokaz,
- Grupe i stranice koje ugrožavaju privatnost i dostojanstvo vašeg deteta prijavite administratorima društvene mreže,
- Obavestite školu, nastavnika, pedagoga i psihologa,
- U najtežim slučajevima obratite se nadležim organima – policiji.